petak, 30. kolovoza 2013.

Marko Perković Thompson - Ratnici svjetla


Marijan Gubina - Dio svjedočanstva iz njegove knjige 260 dana

U ratno vrijeme, sa samo 10 godina starosti, postaje žrtva krvavih nasilja, proživljava nezamislive i mučne trenutke svog mladog, nevinog života.
Ovo je dio svjedočanstva iz njegove knjige.
Danas je mirotvorac i humanitarac....velika duša i veliko srce 
je u tom skromnom i dragom biću. 
Hvala dragome Bogu što imamo takve anđele ovdje, među nama. 
Neka mu svi životni putevi budu blagoslovljeni.

30.08.1991. - Vukovar, Vinkovci, Gospić, Plitvice, Šibenik, Zadar, Dvor na Uni, Slavonski Brod


30.08.1991.

VUKOVAR
U napadu JNA i srpskih terorista na Vukovar ubijeno 16 ljudi, a 95 ih je ranjeno.
Dosadašnji gubici agresora na vukovarskom bojištu: uništena 33 tenka, 41 borbeno oklopno vozilo, 56 kamiona, 8 zrakoplova a zarobljeno je 6 tenkova i 9 vojnih vozila s teškim topništvom.
VIDEO

VINKOVCI
Teroristi iz Markušice i Mirkovaca napali Antin, Korođ i Stare Jankovce, a napadnut je i Nuštar. Uništena su tri tenka i dva oklopna vozila. Prije toga u Mirkovcima četnici su objesili pravoslavnog popa i streljali nekoliko Srba koji su se usprotivili pretvaranju Mirkovaca u četničku utvrdu.
Minama je oštećen samostan Marijin dom u kojem se nalazi dom umirovljenika i dječji vrtić.
Hrvatski željezničari u Vinkovcima zaustavili još jedan vlak pun oružja JNA i predali to oružje hrvatskim postrojbama  :)

GOSPIĆ
Neprijatelj je izveo prvi topnički napad na Gospić iz smjera Divosela i Jasikovca.  Nakon ovog napada većina Srba je napustila svoje domove.

PLITVICE
Iz pravca Korenice i Knina napadnuta policijska postaja u Plitvicama. Krizni štab donosi odluku o radu institucija grada u ratnim uvjetima.

ŠIBENIK
Teroristi ponovno napali selo Veliku Glavu.

ZADAR
Iz četničkih uporišta Kolarina i Kožlovac topničkim plotunima napadaju se Hrvati u Buliću, Lepurima i Lišanima Ostrovičkim.
Napada se i Kruševo, dok na strateškom značenju sve više dobivaju Jasenice gdje se obrana proteže od bivše tvornice glinice do Masleničkog mosta, a drže se i neke kote na Velebitu. Međutim snage branitelja su nedovoljne da bi se držao cijeli Velebit; zna se kako je nekoliko dana ranije neprijatelj u zaseoku Bobije zapalio sve kuće i staje i pobio stoku, 
dok se još ne zna što je sa zaseokom Marini Doci.
Na Dugom otoku u uvalu Telašćica uplovljava i sidri se vojni brod JRM.

DVOR NA UNI
Četnici iz Bosne i Hercegovine granatiraju hrvatsko selo Baćin smješteno na lijevoj obali Une. Teško oštetili crkvu Svih svetih.

SLAVONSKI BROD
U Slavonskom Brodu zaustavljen vlak sa intendantskom opremom JNA koja je bila predana hrvatskim postrojbama.






četvrtak, 29. kolovoza 2013.

29.08.1991. - Bedem ljubavi



U više naših gradova, majke hrvatice su osnovale '' Bedem ljubavi'', 
mirovni pokret koji je imao zadatakspasiti nedužne sinove koji su bili u 
kasarnama JNA van svojih država i vratiti ih kući.

Bile su suorganizatorice masovnog prosvjeda pred Komandom JNA u Zagrebu, koji je osim po velikom broja okupljenih ljudi koji su tim majkama 
dali podršku, ostao zapamćen i po legendarnom govoru pok.Vlade Gotovca



Organizirale su prsten Bedema ljubavi i s ostalim majkama čiji su sinovi bili u JNA odlučile krenuti put Beograda 
gdje su zahtjevale puštanje Hrvata i ostalih ne-Srba iz JNA. 
Na putu su doživljavale razne neugodnosti od bacanja kamenja na njihove autobuse, preko uvredljivih povika,da bi pred Beogradom bile zaustavljene 
i jedan dio puta prešle pješice. 
Bile su iscrpljene i gladne ali samo s jednim ciljem – pronaći svoju djecu.
U Beogradu su ih pokušavali razdvajati kamionima, u sali na Dedinju isključivali mikrofone kad bi stale za govornicu, pa čak i ispuštali male količine plina 
iako su tog dana na lokalnoj televiziji bili prikazani kadrovi kako su dobile smještaj i hranu, što naravno nije bila istina.
Tu noć su provele na velikoj hladnoći, odlazeći se povremeno zagrijati u autobuse. Nakon 'labavih' pregovora majke su se vratile svojim domovima.

Djelovale su humanitarno i pomagale izbjeglicama iz Hrvatske i BIH te hrvatskim ranjenicima.





29.08.1991. - Pokolj u Skeli kod Gline



Pokolj u Skeli kod Gline 
29. kolovoza 1991. 
ratni zločin kojeg su počinile velikosrpske paravojne postrojbe za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku.
U ovom ratnom zločinu velikosrpski su teroristi spalili selo Skelu kod Gline, a 10 mjesnih hrvatskih civila masakrirali.
Četnici su upali u selo pred večer. Položaji hrvatskih branitelja su se nalazili nasuprot, preko rijeke Gline, u Hrvatskom Selu. S obzirom na tu okolnost i na činjenicu da hrvatske postrojbe nisu imale prave informacije po pitanju evakuiranosti sela (vrisci žrtava u trenutku pokolja su pokazali pravo stanje), nisu mogli ništa učiniti po pitanju spriječavanja tog pokolja. Destruktivistička narav ovog zločina se vidi po tome što pored smaknuća civilnih osoba, četnici su selo spalili (uništavanje objekata), a stočni fond također fizički uklonili.
Selo je imalo hrvatsku većinu, te je kao takvo bilo prepreka velikosrpskim osvajačima čija je namjera bila osvojiti i etnički očistiti taj prostor od Hrvata.


29.08.1991. - Vinkovci, Vukovar, Hrvatska Kostajnica, Plitvice, Nova Gradiška, Petrinja, Gospić, Karlovac, Zagreb, Šibenik, Zadar, Grubišno Polje


29.08.1991.

VINKOVCI
Hrvatski željezničari u Vinkovcima zaustavili i oteli vlak pun oružja JNA i predali to oružje hrvatskim postrojbama. 
Kod sela Nijemaca teoristi su pucali na policijsku patrolu a kod sela Ilače i na 4 civilna automobila. Na sreću ozljeđenih nije bilo.

VUKOVAR
Nastavljaju se borbe u Vukovaru. Granatira se i Nuštar. Kako je bilo ocito da se u Vukovaru, sto se tice obrane, dogodilo cudo i da se pokazalo da se moze
zaustaviti treca vojna sila u Europi, povjerenik Vlade Republike Hrvatske za opcinu Vukovar Marin Vidic - Bili
uspio je dobiti za obranu Vukovara profesionalnog vojnika Milu Dedakovica - Jastreba. Toga dana civili i vecina
branitelja napustaju selo Sotin, a tenkovi JNA zauzimaju Vucedol.

HRVATSKA KOSTAJNICA
Srbi su napali i spalili selo Mračaj (spaljena je i kapela Sv. Ivana Krstitelja), a paljbeno su djelovali po komunikaciji Hrvatska Kostajnica - Hrvatska Dubica. Ovim je Hrv. Kostajnica došla u okruženje. U borbama oko Hrvatskoj Kostajnice smrtno je stradao ili je bio ranjen veći broj pripadnika MUP-a i ZNG.

PLITVICE
Četnici su zatražili predaju Policijske postaje na Plitvicama, naravno uz prijetnje likvidacijom. U vrlo teškim prilikama, bez hrane, vode i općenito opskrbe i pojačanja, a u dogovoru s JNA, pripadnici Policijske postaje Plitvice su se narednih dana povukli prema Slunju.

NOVA GRADIŠKA
Oko 10h MIG-ovi napadaju postrojbe ZNG i MUP-a na magistralnoj cesti prema kanalu Strug i bombardiraju gospodarsko dvorište PIK-a Nova Gradiška, nedaleko autoceste kod čvorišta Okučani. Žrtava nije bilo, a uništena je poljoprivredna mehanizacija.
U posljepodnevnim satima 4 muškarca obučena u uniforme JNA i oznakama SAO Krajine zaustavljaju vozila kod Vrbovljana, pri čemu jedno vozilo i otimaju. Na intervenciju JNA promet je ponovno otvoren, a vozilo vračeno vlasniku.

PETRINJA
Napad na selo Pecki, palo 80 MB mina, ranjena 4 pripadnika ZNG-a.

GOSPIĆ
Na položaje MUPa u Ličkom Osiku teroristi su otvorili paljbu iz minobacača i pješačkog oružja. Uz posredovanje Komisije Predsjedništva SFRJ dogovorena je obustava vatre ali je prekid trajao samo pola sata (dok Komisija nije otišla) nakon čega su napadi obnovljeni. U napadima je ranjeno 5 civila i oštećeno više obiteljskih kuća. Napadnut je i Bilaj.

KARLOVAC
Napad na Topusko i okolna sela koji je trajao cijelu noć pri čemu je na to područje ispaljeno oko 260 tenkovskih projektila. U napadu ranjena 4 policajca a snage MUPa su se povukle.

ZAGREB
Iz vojnog vozila u prolazu u Držićevoj ulici otvorena je rafaljna paljba prema ljudima (i djeci) koji su postavljali grudobran i punili vreće s pijeskom. Na sreću pogođen je samo prozor obližnjeg stana.

ŠIBENIK
Dvjesto i sedamdeset izgladnjele i dehidrirane djece evakuirano iz Centra za hendikepiranu djecu u Vrlici, koja je sada u rukama srpskih terorista. Jedno dijete, (Marko Okić) umrlo je prilikom evakuacije.
JNA demostrira silu prelijetanjem zrakoplova i pucanjem s brodova JRM. Iz vojarne pobjeglo 27 vojnika.

ZADAR
Iz Jagodnje Gornje četnici su u jutarnjim satima minobacačima počeli granatirati Polaču. Polača je okružena pozicijama JNA i četnika: Lišane Tinjske - Uzelci - Raštevići - Zagrad - Jagodnja Gornja - Maričići.
JNA je dovezla u bolnicu u Zadru tijela dvojice vojnika s brda Križ iz vojnog objekta "Radar" koji su navodno stradali u međusobnom obračunu. Teroristička skupina na Dračevcu uništava TT veze.

GRUBIŠNO POLJE
Češka manjina u Slavoniji pisala češkoslovačkom predsjedniku Vaclavu Havelu jer srpski teroristi prijete da će napasti Ivanovo Selo, najstarije selo s češkim stanovništvom u Hrvatskoj.



srijeda, 28. kolovoza 2013.

Još jedna dirljiva ratna prića, o dva mladića: Andriji i Siniši. Dragi dečki, HVALA vam za sve!


Damir Markuš - Kutina - Ptica u Vukovaru tih mjeseci nije bilo....


28.08.1991. - Vukovar, Osijek, Slavonski Brod, Šibenik, Zadar, Karlovac, Glina, Plitvice

28.08.1991.

VUKOVAR
JNA uz pomoć srpskih terorista iz okolnih sela granatirala Vukovar. Oklopne snage iz smjera Negoslavaca pucaju na pojedine dijelove grada - Sajmište i Mitnicu. Grad zasipaju i rakete iz VBR-a s teritorija Srbije. U okolici grada osvojeno je devet vojnih vozila s topništvom. Vojarna na Sajmištu je blokirana.
Srpske snage ušle su u Lipovaču i ubile sedam civila.

OSIJEK
TV kamerman HTV studija Osijek Željko Kaić ubijen, a njegov kolega Dragan Krička teško ranjen kada je JNA na njih otvorila artiljerijsku vatru dok su snimali TV prilog. Novinar Saša Kopjar izvukao se neozlijeđen.

SLAVONSKI BROD
U Slavonskom Brodu zaustavljen je vlak sa velikom količinom oružja i streljiva.
Naoružanje je oduzeto i dano hrvatskim postrojbama i to u Slavonskom Brodu, Novoj Gradiški, Požegi, Vinkovcima, Vukovaru, Osijeku te hrvatskoj policiji.
Na mostu zaustavljeno 5 autobusa JNA i razoružano je 150 oficira i rezervista koji su bili upućeni na bojišta u Slavoniji.

ŠIBENIK
Snažni napadi na Skradin, skradinsko zaleđe i okolna sela (Kruševo, Lišani) u pokušaju zauzimanja pristupa Jadranskom moru.

ZADAR
Iz pravca Kožlovca Šešeljevi četnici i martićevci su uz pomoć JNA oko 13:30h upali u Lepure, a oklopna postrojba jačine jedne satnije probila se preko Gornjeg Kožlovca, Gornjih Lepura i zaustavila se iznad Bulića (gdje položaje drži 113. brigada i gdje je se civili nastoje prebaciti). Na sporednim pravcima Benkovačka tenkovska postrojba s 10 tenkova raspoređena je na cestovnim prilazima selu Lepuri Donji. Na taj način JNA kontrolira i podržava situaciju terora koji tada počinje nad civilima u tim selima. Vrši se pretres kuća, palež, a ljudi se odvode u Kninske zatvore ili se protjeruju. Pljačka i palež gotovi su u nekoliko sati. Hrvatska strana taj dan "hvata" razgovor između Sergeja Veselinovića, predsjednika SO Obrovac i zapovjednika garnizona JNA u Benkovcu pukovnika Čečovića u kojem Veselinović moli da se pošalju nišanske sprave za minobacače, a zahtjeva i uvođenje "pet, šest samohotki ili tenkova na ovaj pravac naš" pa onda precizira: "Naši su zauzeli položaje iza skladišta tvornice Danilo Štampalije iznad Obrovca i drže položaje di su barake od rudnika, tu su naši stacionirani, a njihovi su odmah 400 - 500 metara iza". Jasna je koordinacija i pomaganje između JNA (u to vrijeme još uvijek nastupa pod parolom "neutralnosti") i četnika i pobunjenika.

KARLOVAC
Održan prosvjedni skup roditelja čija su djeca zadržana u JNA i nakon odsluživanja vojnog roka.

GLINA
Oko 20,00 sati grupa srpskih terorista u kojoj se isticao Dušan Munikravić, u selu Mračaj iz ručnog raketnog bacača tipa OSA gađala crkvu sv. Ive.
Crkva oštećena i zapaljena, hrvatsko stanovništvo izbjeglo u šume gdje su proveli noć.

PLITVICE
Teroristi su minobacačima i PAMovima napali policijsku postaju, a oficir JNA zahtijevao je predaju oružja i streljiva. Napadnuto je i selo Poljanak.

Apel za mir u Republici Hrvatskoj

Apela za mir u Republici Hrvatskoj. Tekst Apela napisao je Ivo Banac:
„U posljednjih nekoliko tjedana Jugoslavenska je armija 
počela neobjavljeni rat protiv Hrvatske.
Desetci sela sravnjeni su sa zemljom, mnogi povijesni spomenici uništeni, nekoliko gradova- među njima i sam glavni grad Zagreb- bombardirano je.
Takvo nasilje i uništavanje kakvo se događa u Hrvatskoj , Europa ne pamti od Drugoga svjetskoga rata. Masakrirani su nevini civili, uništene bolnice i crkve. Savjest nam nalaže da dignemo glas protiv besmislenog rata. Apeliramo na vlade Zapada i Istoka da zaustave jugoarmiju u neobuzdanome uništenju.
Apeliramo na humanitarne organizacije da zaštite sve žrtve brutalnosti. Apeliramo na savjest muškaraca i žena da glasno prosvjeduju protiv nevolje Hrvata, koji su suočeni ne samo s opasnosti totalnog razaranja njihove zemlje nego i s uništenjem njih samih.“

Tekst Apela za mir u Republici Hrvatskoj objavljen je 
14.01.1992. u New York Timesu.
Potpisala su ga od listopada 1991. do 14.01.1992. 104 nobelovca, a zatim do veljače 1992. sve skupa 127 nobelovaca.
Nikada do tada toliki broj nobelovaca nije zajednički podupro neku akciju.


 HVALA od srca svim nobelovcima te svakom i najmanjem sudioniku ove lijepe geste. Hvala što se pustili naš glas boli u svijet!


utorak, 27. kolovoza 2013.

27.08.1991. - Vukovar, Osijek, Slavonski Brod, Dalmatinska zagora, Šibenik, Vis, Korčula, Petrinja, Nova Gradiška, Slatina



27.08.1991.
VUKOVAR
Treći je dan žestokih borbi u Vukovaru. Protekla tri dana poginulo je 30, a ranjeno je 60 pripadnika MUP-a i ZNG. Gubici neprijatelja procjenjuju se na 200 poginulih četnika, 5 zrakoplova, 26 tenkova, 11 oklopnih transportera, 12 vojnih kamiona i 1 VBR. Zarobljeno je 6 tenkova. Linije obrane nisu se pomaknule.

OSIJEK
Zaprekama i minama blokiran je izlaz s poligona "C". Isto tako minirani su ulazi u grad Osijek, a snage MUP-a i ZNG su na svim prilazima gradu.

SLAVONSKI BROD
Krizni štab Slavonskog Broda odlučio je kako srpski rezervisti i tehnika više ne mogu prelaziti preko mostova između Slavonskog i Bosanskog Broda i između Slavonskog i Bosanskog Šamca. Do sada iz vojarne u Slavonskom Brodu pobjeglo je 80 oficira i vojnika.

DALMATINSKA ZAGORA
Žestoki napad JNA i srpskih terorista, sa zemlje i iz zraka, na Dalmatinsku zagoru. U mjestu Vrgorcu napadnuta je policijska patrola pri čemu je poginuo jedan policajac i dvojica četnika. Nastavljaju se borbe oko Vrlike. Kolona od 50 tenkova je iz smijera Kupresa krenula prema srednjoj Dalmaciji.

ŠIBENIK
U posljednja dva dana na području općine Šibenik ispaljeno je nekoliko stotina minobacačkih mina, stotinjak topovskih granata i projektila iz haubica. Ima najava kako oko Šibenika stižu rezervisti iz Trebinja, kamo je zadnjih dana iz Bileće došlo nekoliko kolona tenkova i oklopnih transportera.

VIS
Oko otoka na Jadranskom moru je koncentrirana skoro cjelokupna flota JRM.

KORČULA
Policijskoj Upravi Dubrovnik je u Inkobrodu Korčula predan oklopnjak MAJSAN, što je izrađen u Inkobrodu. Osobno je došao načelnik Policijske uprave Dubrovnik Đuro Korda.

PETRINJA
Iz vojarne JNA prema Hrastovici i Taborištu otvorena je rafalna paljba te ispaljene 4 tenkovske granate. Ponovno je oštećena crkva Sv. Bartola Apostola u Hrastovici.

NOVA GRADIŠKA
U Gređanima, Čovcu i Vrbovljanima koncentriraju se snage JNA i lokalnih četnika. Sela su utvrđena mitraljeskim gnijezdima i bunkerima. Oko 1000 naoružanih Srba je tamo razmješteno, zajedno s 13 oklopnih vozila (tenkovi, oklopni transporteri i jedno vozilo s VBR-om). Na današnji dan većina žena, djece i staraca se iseljava iz tih sela i odlaze u BiH, što kod četnika znači kako slijedi oružana akcija.
JNA i četnici jesu utrđeni i u selima Bodegraju, Lađevcu i drugima uz cestu od Okučana prema Novskoj. Od Okučana do Rajića iseljavaju se žene i djeca. Četnici iz Okučana prijete miniranjem pruge.

SLATINA
Napadnuto je selo Četkovac.

27.08.1991. - Okupacija Kijeva


U noći s 27. na 28. travnja 1991. između Civljana i Štikova probijen je neprijateljski obruč koji je stezao Kijevo te u Kijevo dolaze hrvatski redarstvenici i formiraju Policajsku postaju Kijevo.
Tada se u blokadu Kijeva uključuje i tzv. JNA sa svojim blokadnim punktovima između Civljana i Vrlike te između Kijeva i Polače. Sva komunikacija Kijeva sa svijetom odvijala se preko brda Kozjak.
Ipak, usprkos blokadi u Kijevu je održan referendum za samostalnu i suverenu Hrvatsku na kojem je dana 100%-tna potpora hrvatskom vrhovništvu u nastojanju da se stvori država Hrvatska. Tada je tzv. JNA tenkovima i transporterima zauzela cestu ispred Policijske postaje s ciljem da se iz Kijeva ukloni organizirana obrana i hrvatski redarstvenici. Istovremeno na noge se diglo i staro i mlado, žene, djeca i starci; svi su stali između tenkova i policijske postaje, a svi radno sposobni muškarci bili su na obrambenim punktovima na straži. Takva situacija potrajat će 30 dana.
U sklopu Policijske postaje organizirana je javna kuhinja u kojoj su se hranili svi pripadnici policijske postaje
i svi mještani Kijeva.
JNA i četnici blokirali su dovoz lijekova i humanitarne pomoći u Kijevo te prolaz trudnicama i teškim bolesnicima, zabranjujući odlazak iz mjesta.

Kijevo je po popisu stanovništva iz 1991.g imao 1263 stanovnika zajedno sa zaselcima, dakle kijevo je bilo najveće selo u kninskoj općini. Tih paklenih tri dana od 25.08.-27.08.1991. na kijevo je napadalo oko 4 000 tisuće četnika, JNA, rezervista, Martićevaca sa oko 30-tak tenkova, 20 oklopnih transportera, zrakoplovi su u 8 valova napadali Kijevo i istresli više od desetak kasetnih bombi,15-tak krmača. Samo u jednom danu 25.8.1991 ispalili su oko 2000 granata! Usporedimo li to sa Vukovarom koji je imao oko 45 000 stanovnika i ako je dnevno Vukovar napadalo prosječno pješadijski po danu oko 2 000 vojnika i oko 40-tak oklopnih vozila dolazimo do podatka da je na mjesto Kijevo od samo 1200 stanovnika, na 100-tinjak branitelja napadalo oko 4000 srbočetnika i 50-tak oklopa dolazimo da je omjer branitelja prema agresoru bio 1:45 dakle više od Vukovarskog prosjeka u jednom danu i to duplo i čak više u oklopu i to 25.08.1991. kad još i nije bilo dovoljno pušaka, a kamoli protuoklopnog naoružanja. A da ne govorimo da je Kijevo u tom danu napadalo odjedanput i 10-tak zrakoplova.

Kijevo će ostati upamćeno kao mjesto u kome su svoj put počeli zloglasni ratni zločinci general Ratko Mladić i Mile Martić koji je tih dana dao ultimatum hrvatskoj policiji da napusti Kijevo. Kako tom ultimatumu nije udovoljeno, Kijevo je 25. kolovoza napadnuto svim raspoloživim sredstvima. Dan kasnije, 26. kolovoza, dogodio se najcrnji dan Kijevske povijesti. Protiv snaga obrane, od 160 ljudi naoružanih uglavnom kalašnjikovima, oni će otvoriti vatru iz teških strojnica, minobacača, haubica, tenkova, VBR-ova, da bi oko 11:30 sati avioni Kijevo zasuli bombama, tzv. krmačama, i kasetnim bombama, inače zabranjenim međunarodnim konvencijama.

Ti dani 25. i 26. kolovoza ostat će u pamćenju kao dani herojskog, bespoštednog otpora. Istovremeno, toga 26. kolovoza formiran je iz Kijeva zbjeg preko Kozjaka prema Maovicama i Drnišu. Iz Drniša, ljudi su prebačeni autobusima u hotel Palace u Kaštelima, gdje su se stali nizati tužni prognanički dani.
Veći broj ljudi koji je branio selo povlačio se prema Dinari, gdje će ostati 14 dana posije pada Kijeva.
Nemoguće je opisati prognaničku tugu i patnju za rodnim krajem, a još teže slušati glasine o pljački i paležu rodnog mjesta, maltretiranju roditelja i rođaka koji su ostali nemoćni u Kijevu, i koji svakodnevno traže zaštitu UNPROFOR-a koji je za njih napravio logor ograđen žicom u Ercegovcima. Užasno je misliti o ljudima koji su završili u četničkim kazamatima.
Naime, u borbama za Kijevo zarobljeno je 70 pripadnika obrane Kijeva. Veći broj starijih i nemoćnih osoba ostao je u Kijevu te je bio izložen brutalnom maltretiranju četnika (klanje, vješanje, bacanje u bunare, vađenje očiju i sl.).
Jedan dio prognanih vojno sposobnih ljudi uključio se u obranu domovine u 126. brigadi Hrvatske vojske, a drugi dio uključio se u postrojbe MUP-a RH. Kijevljani će na bojišnicama diljem Hrvatske dati veliki obol kako obrani tako i oslobađanju Hrvatske te hrvatskih krajeva u Bosni i Hercegovini. Dat će oni veliki doprinos formiranju specijalnih postrojbi MUP-a i svih gardijskih te pričuvnih brigada Hrvatske vojske. Uvelike će doprinijeti u akcijama obrane Banovine, Vukovara, hercegovačkog krša i Dubrovnika te u oslobađanju Maslenice i Velebita u strašnim klimatskim uvjetima, u akcijama Zima 94. i Ljeto 95.

Tek nakon 5. kolovoza 1995. konačno su se mogla izračunati stradanja Kijeva. Ona su bila strašna: srušena je do temelja kijevska crkva, simbol hrvatstva u ovim krajevima, srušeni su i zapaljeni, ama baš svi domovi, škola, ambulanta, mjesni dom, a uz sve to Kijevo je na oltar domovine položilo ljudske žrtve - to je cijena koja je plaćena za ostvarenje vjekovnog sna Kijeva i Kijevljana u stvaranju hrvatske države.


Neka je vječna hvala i slava svim žrtvama i svim herojima i ovoga nedužnoga grada. I oni su proživjeli pakao na zemlji. 
Dragi Bože, preživjelima podaj snage, a stradalima vječni spokoj u svojim Rajskim vrtovima. 

nedjelja, 25. kolovoza 2013.

25.08.1991. - Početak bitke za Vukovar

Početkom bitke za Vukovar smatra se
25.08.1991.
jer je grad toga dana napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem JNA, uključujući avione. Naime tog dana Jugoslavenska narodna armija koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao " tampon zona sukobljenih strana " otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaj nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama. Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na Hrvatsku stranu, JNA je sve svoje ljudske ( teško je govoriti o ljudskosti u  vojsci koja je brutalno razorila i zapalila mnoge gradove diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine ) potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar. Sa kopna, iz zraka i sa Dunava od 25. kolovoza 1991, godine za Vukovar i Vukovarce nastupa tromjesečni pakao, branitelji pružaju odlučan otpor znatno brojnijem i daleko bolje naoružanom agresoru. Usprkos početnim očekivanjima srpskog zapovjedništva grad sa svojim braniteljima u prvim tjednima ogorčene i neravnopravne borbe zaustavlja neprijatelja na prilazima gradu, ne dopuštajući mu proboj ni na jednoj važnijoj crti obrane. U vremenima opsade, nekoliko tisuća ( nikad više od toga ) hrabrih ljudi zaustavilo je  oko 80.000.ukupno angažiranih srpskih " vojnika " tijekom opsade grada. Za zauzimanje Vukovara JNA je angažirala ukupno 11 brigada operativne vojske, od čega devet oklopno - mehaniziranih, uz postrojbe Teritorijalne obrane Srbije i pobunjenih hrvatskih Srba, te paravojnih dragovoljačkih postrojbi kao što su Arkanovci i četnici Vojislava Šešelja. Herojski grad je branilo manje od dvije tisuće pripadnika policije, Zbora narodne garde i dragovoljaca s vrlo skromnim naoružanjem. Ti hrabri ljudi uništili su petsto srpskih oklopnih vozila, od čega čak dvjesto tenkova. Oboreno je dvadeset pet borbenih zrakoplova, a broj ubijenih neprijatelja premašio je deset tisuća. Žestoke svakodnevne borbe potrajale su punih devedeset dana, opskrba oružjem, hranom i sanitetskim materijalom odvijala se uskim koridorom kroz kukuruzišta pokraj Marinaca i Bogdanovaca, a kad je i ta komunikacija prekinuta, Vukovar je ostao sam.
Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.
Poslije tri mjeseca života u paklu na zemlji, dvadeset tisuća Vukovaraca protjerano je iz grada. Ranjenici, starci, civili, branitelji...bez obzira! Večina njih koji su pali u zarobljeništvo odvedeni su u logore u Srbiji gdje su proživljavali najgore moguče muke i patnje, a mnogi su mučki ubijeni na Ovčari i brojnim drugim stratištima te tijela stotina stradalih ni dan danas nisu pronađeni. 
Oni koji su preživjeli sve tuge, rane i sjećanja nose svaki dan kroz svoj život, zabilježeni zauvijek tim nezamislivim ratnim strahotama.

 Dali postoji dovoljno jaka riječ koja može opisati ovo što se gomila u meni? Još je puno suza ostalo neisplakanih za sve žrtve tog krvavog pohoda jer je ta tuga u meni nastanjena zauvijek.
Taj grad i njegovi heroji živjet će vječno u meni, zauvijek sam obilježena njima i kako god je teško ovo sve čitati i zamišljati, sretna sam što je dragi Bog u mene dao dio njihove tuge, možda im se barem na taj način mogu približiti i odužiti.

Vukovare, ti si moja tuga, moja bol....i moj ponos!

subota, 24. kolovoza 2013.

24.08.1991. - Pokolj hrvatskih policajaca kod Žute Lokve

Na današnji dan, 24.08.1991.godine učinjen je još jedan krvavi zločin kad se pet hrvatskih policajaca našlo u četničkoj zasjedi kod Žute Lokve nedaleko od Brinja, u istoimenoj općini.


Policajci su bili na stalnom punktu – na križanju kod Žute Lokve gdje su redovno obnašali dužnost. Tada su ih srpski odmetnici napali s leđa i rafalnom paljbom usmrtili i kasnije masakrirali četiri pripadnika MUP-a, dok je jedan policajac ranjen uspio pobjeći prema Senju.

U spomen na pale žrtve, sagrađena je kapelica u blizini pokolja. 
Imena poginulih branitelja:
Vinko Krznarić *1958. - † 24. kolovoza 1991.
Drago Toljan *1963. - † 24. kolovoza 1991.
Milan Vranić *1968. - † 24. kolovoza 1991.
Zdravko Vuković *1958. - † 24. kolovoza 1991.
Darko Murat 1962. (preživio pokolj)





24.08.1991. - pok.Luka Andrijanić


U subotu, 24.08.1991. godine Luka Andrijanić, sa svojih nepunih 20 godina starosti, oborio je dva neprijateljska zrakoplova iznad Borova Sela koji je napadao položaje hrvatskih snaga na silosu Đergaj. Nakon niza napada na ovaj dio Vukovara, ZNG je zaprijetila odgovoriti ako se napadi nastave.
Upoznajmo malo našeg heroja: Luka Andrijanić rođen je 23.09.1971.godine u mijestu Velika Brusnica, poginuo 20.09.1991. u Vukovaru, na položaju u
Hercegovačkoj ulici. Bio je prvi zapovjednik protuzračne obrane grada Vukovara, u toku samo 2 dana srušio je čak 4 neprijateljska aviona!!
U posadi na protuavionskom topu PAT 20/3 bili su Luka Andrijanić- nišandžija, Josip Jakobović topograf, Bekčević Antun, Zvonko Hincak i Marin Balić. Cijela posada su pripadnici ZNG-a, 4bojna 3.GB pod zapovjednanjem Ivice Arbanasa (zapovjednik obrane Vukovara do dolaska g.Dedakovića).

Heroji branili su naše domove! Davali sve od sebe bez ikakvog vaganja i kalkuliranja. Zato, učinimo barem ono najmanje što možemo za njih: čuvajmo ih u našim srcima, sjećanjima i molitvama.

http://www.youtube.com/watch?v=-pkXEecu6IY 

petak, 23. kolovoza 2013.

23.08.1991. - Baranja, Osijek, Karlovac, Zadar, Šibenik, Kostajnica



BARANJA
Baranja je okupirana i u Hrvatskoj je tada bilo više od 100 tisuća prognanika koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Nakon osvajanja Belog Manastira, uslijedile su pljačke i maltretiranje tamošnjeg stanovništa od strane rezervista JNA i četnika. U selo Petlovac stigli su četnici iz Jagodnjaka i Luča koji su počeli ubijati mještane.
Mađarske vlasti prijete obaranjem zrakoplova JNA ukoliko ponovno povrijede mađarski zračni prostor.

OSIJEK
Zrakoplovstvo JNA napalo selo Bilje - naspram Osijeka. JNA i četnici su okupirali Baranju i došli nadomak Osijeka. 
U žestokom sukobu kod Darde i Meca napredak agresora je zaustavljen.

KARLOVAC
Oko 10 sati napad na sela Madžare i Letovace. Napadači iz Blinje, Bijelnika i Stražbenice. Veliki broj stanovnika prognan je iz Madžara i Letovanaca. Četnici počeli s pljačkom i paleži kuća. Napadi na Topusko ne jenjavaju.

ZADAR
Cijeli dan uočavaju se opsežni pokreti oklopnih postrojbi JNA. Između Zelegrada i Medviđe 300 JNA pješaka ukopava topove. U blizini Nadina čuje se jaka pucnjava, a ispred Nadina je pravi tenkovski poligon JNA koja pokazuje svoju snagu.

ŠIBENIK
JNA zauzima strateške položaje oko grada

KOSTAJNICA
Iz raketne baze ispaljena je jedna raketa na Kostajnicu i 24 minobacačke granate iz smjera BiH. Područje su nadlijetala i četiri zrakoplova JNA a iz jednog je bačena bomba od koje je ranjeno 5 policajaca.

četvrtak, 22. kolovoza 2013.

22.08.1991. - Baranja, Vinkovci, Karlovac, Virovitica, Petrinja, Zadar, Budimpešta

Prvo: jedno svjedočanstvo iz Belog Manastira

SVJEDOK: u kritično vrijeme bio pripadnik pričuvnog sastava MUP RH, u čiji sastav je ušao 13. srpnja 1991. godine. Radio je u Šećerani, a po pozivu je dolazio u Policijsku postaju u Belom Manastiru.

Dana 21./22. kolovoza 1991. godine pala je policijska postaja Beli Manastir. Svjedok je rekao da su ga uhitili i odveli u njegov stan, gdje su izvršili pretragu stana. Pretragu su vršili „Vekac“, Gavro i Ibro Kovačević, sva trojica su bili naoružani. U jednu ladicu su bacili metke od automatske puške i nakon toga ga pitali čiji su to meci. „Vekac“ je šamarao svjedoka. Svjedok je bio član HDZ, u pretresu su našli njegovu člansku iskaznicu. Svjedokov brat bio je nazočan pretrazi stana. Svjedoka su odvezli prema Duboševici, gdje je na jednom strnjaku morao trčati bos. Kako su mu stopala bila izranjavana od strnjaka i kako više nije mogao trčati dopustili su mu da se obuje, a potom su ga šutirali! Rekli su mu da ima deset sekundi za bijeg, i da „idu u lov na zeca“. Svjedok je rekao da ne želi trčati. U jednom trenutku svjedok je preskočio potok i skrio se u kukuruze kod lovačke čeke, gdje je dočekao jutro. Tražili su ga cijelu noć. Ujutro je sačekao radnike Šećerane, za koje je znao da moraju prolaziti cestom pored čeke. Z.P.ga je odvezao u Šećeranu gdje se okupao. No netko je otkrio da se svjedok nalazi u Šećerani, po njega je došlo 17 osoba s kombijem!
Odvezli su svjedoka i D.Š.u policijsku postaju, gdje su svjedoka tukle njemu nepoznate osobe, tri puta dnevno. Z.Vukšić ga nije tukao, prislonio mu je šok palicu na glavu od čega je svjedok pao u nesvijest. Svjedok je rekao da je taj isti Z.V. tukao D.Š., svjedok je vidio kada su D.Š. krvavog doveli u ćeliju. Iz Belog Manastira odveli su svjedoka u Dalj, u jedan hangar. Iz Dalja je odveden u Borovo Selo, nakon čega je ponovo vraćen u Dalj. U Dalju i Borovo Selu je tučen i maltretiran. Dana 13. rujna 1991. godine odveden je na razmjenu u Adaševce.

na današnji dan:
 BARANJA
Snage JNA i srpskih terorista okupirale su Baranju. Srpski vojnici pljačkaju kuće Hrvata u Belom Manstiru i okolnim mjestima. Ulične borbe u Dardi, u selo je ušla 36. mbr JNA. Selo Mece granatama sravnjeno sa zemljom. Među 18 ranjenika je i nizozemski novinar.

VINKOVCI
Iz kasarne u Vinkovcima dezertiralo 94 vojnika i oficira, a nekolicina ih se pridružila postrojbama hrvatskih branitelja.

KARLOVAC
U selu Brđani (Općina Sunja) iz četničke zasjede ubijeno 5 hrvatskih branitelja pripadnika 2. A brigade ZNG "Gromovi",  a ima i više ranjenih. JNA ušla u selo Tržić pokraj Slunja. U Topuskom (u šumi Pokule na cesti V. Solina - G. Taborište) smrtno stradao gardist iz Karlovca, a dvoje gardista ranjeno. Topusko je u okruženju. Nastavlja se zaprečavanje vojarni i komunikacija u Karlovcu. Uvode se stalna dežurstva u Kriznom štabu (prostorije Centra za obavješćivanje Karlovac). Minobacačima je napadnuto Komarevo, zatim Sunja pa Pecki. U pješačkom okršaju koji je uslijedio poginulo je troje pripadnika ZNG, troje je teže, a 12 ih je lakše ranjeno. Napadi su odbijeni.

VIROVITICA
Iz Jasenaša oteto je 17 osoba, među kojima i 3 djece u dobi od 5 do 12 g.

PETRINJA
Napad na Hrastovicu iz pravca Tješnjaka.

ZADAR
Na poljoprivrednom kombinatu Baštica teroristi su zlostavljali radnike, a zatim su ih pustili. Kolona JNA snage jedne satnije s pratećim službama kreće se od Benkovca prema Karinu gdje je već smještena jedna satnija pješaštva. Iz Karina četnici besciljno pucaju iz puškostrojnica prema Pridrazi. Između Lovinca i Radovina teroristi pucaju po radnicima Vodovoda koji su došli osposobiti dovod vode za Zadar.

BUDIMPEŠTA
Mađarska novinska agencija javila je kako su ratni zrakoplovi JNA tri puta povrijedili mađarski zračni prostor. U povredi sudjelovalo je 8 zrakoplova koji su na hrvatska sela ispalili rakete i mitraljirali položaje MUP-a u Bilju i Baranjskom Petrovu Selu.

Početkom Domovinskog rata, 22.8.1991. godine, oko 200 stanovnika sela Laslovo uputilo se u Našice pa dalje u razne krajeve Hrvatske i Mađarske.

srijeda, 21. kolovoza 2013.

21.08.1991. - Zapadna Slavonija, Petrinja, Karlovac, Glina, Sl.Brod, Osijek, Beli Manastir

21.08.1991.

ZAPADNA SLAVONIJA

- Intenzivni sukobi srpskih snaga i JNA sa hrvatskim braniteljima na cijeloj bojišnici u zapadnoj Slavoniji od Okučana, Pakraca, Daruvara pa sve do nadomak Virovitice. Hrvatske snage pružile su silovit otpor duž cijele bojišnice unatoč tome što neprijatelj koristi svo raspoloživo oružje i oruđe iz arsenala JNA, od topova i tenkova do ratnog zrakoplovstva.

- Pri granatiranju Daruvara od strane JNA ubijeno je šest građana i to se nastavilo svakodnevno.

- U tim okolnostima, obzirom na malobrojnost branitelja, dolazak prve dragovoljačke postrojbe iz Koprivnice - "Stričeve grupe", dodatno je podigao moral pripadnika specijalne postrojbe u Pakracu, u kojoj je više od trideset Podravaca. Iako su se jedinice susrele na prometnici između Pakraca i Badljevine, pod minobacačkom paljbom neprijatelja, kratkotrajno slavlje, kod susreta Podravaca, nije izostalo.

PETRINJA

- U Petrinji je ustrojena pješačka satnija ZNG.

KARLOVAC

- Počelo se s postavljanjem zapreka u gradu Karlovcu. MB napad na Topusko.

GLINA

- Četnici ušli u hrvatsko selo Maja (Glina), pljačkali i palili kuće, prognali stanovništvo.

SLAVONSKI BROD

- Pripadnici 108. brigade zaustavili su vlak koji je prolazio kroz Slavonski Brod, te u toj akciji zaplijenili oko 50 brdskih topova, osamdesetak većih minobacača, nekoliko desetaka protuzrakoplovnih topova
od 20mm, nešto granata i stotinjak protuoklopnih sredstava. Za samo nekoliko sati brigada je dobila višestruko veće količine naoružanja nego što je do tada imala.

OSIJEK


- U žestokom bombardiranju Osijeka i okolnih sela ranjena 23 civila.

- Beogradski kriminalac Željko Ražnatović Arkan, samozvani vođa terorista iz Stare Tenje, zahtijeva od osječkih vlasti predaju grada u roku od 24 sata





- Na povratku iz Sarvaša u Osijek na konvoj od 7 automobila s oznakama "Press" u kojima su se nalazili novinari iz Španjolske, Italije, Amerike, Japana i Njemačke otvorena je vatra iz zrakoplova JNA.

- Kod sela Darde i Meca uništena su dva tenka i jedan transporter JNA. Četnici su zatražili pomoć pa je iz Sombora pristiglo još 5 tenkova preko mosta kod Batine. U minobacačkoj vatri oštećena je zgrada Policijske postaje Darda, a poginula su 4 građanina.

BELI MANASTIR

- JNA i četnici ušli su u grad, zauzeta je policijska postaja u Belom Manastiru od strane JNA i lokalnih četnika, armija je izišla na ulice, raširila se po cijeloj Baranji postavljanjem tenkova, čekajući daljnje zapovijedi svoje vrhovne komande. Policija i ZNG se je povukla. Na selo Petlovac ispaljeno je 20 granata. U ponovljenom napadu ranjen je jedan pripadnik ZNG i dva građanina.

utorak, 20. kolovoza 2013.

20.08.1991. - Vukovar, Osijek, Knin, Karlovac, Medulin, Pakrac, Beli Manastir, Grubišno Polje

20.08.1991.


VUKOVAR
- Dvojica pripadnika KOS-a (Đorđe Momčilović iz Borova sela i Dušan Bilandžić iz Vukovara) iscenirali su incident u Vukovarskoj pošti 20.08.1991.godine u popodnevnim satima. Trojica ročnika tzv. JNA srpske nacionalnosti došla su ispred pošte i otrgnula Hrvatsku zastavu, nakon čega su ušli u poštu i pokušali skinuti sliku predsjednika Tuđmana sa zida. U tom su dvojica KOS-ovaca u civilu izvadila pištolj i počela pucati po pošti što je trebalo izaizvati intervenciju vojske u vojarni. Jedan metak odbio se i ranio vojnika Dejana. KOS-ovci su izletili iz pošte i sjeli u golf, a za njima su u potjeru krenula 2-ja patrolna vozila Policije, PP Vukovar. Potjera je trajala do vojarne na Sajmištu (blizu centra cca 2km od pošte), gdje su KOS-ovci uletili u krug vojarne dok je policajcima spuštena rampa i zapriječen ulaz u vojarnu. Ranjeni vojnik Dejan je prebačen u Opću bolnicu Vukovar, dok su preostala dvojica ročnika zadržana do dolaska Vojne Policije koja ih je preuzela i otpratila u vojarnu.
U cijeloj priči KOS-ovci su zaboravili na kamere koje su bile izvan i untar pošte pa su tako snimljeni i već sutradan identificirani,a pokušaj da se to pretvori u željeni incident i vojska izađe na ulicu im je propao. 

OSIJEK
- Minobacačkom vatrom napadnuta je policijska ispostava u Dardi iz smjera Švajcarice. Pogođena je i osječka katedrala koja je tijekom višemjesečnih neprijateljskih napada na Osijek, tj. od noći 19. na 20. kolovoza 1991. do proljeća 1992. simbol grada Osijeka i okolice, sustavno je razarana. Podnijela je oko 100 izravnih pogodaka.


KNIN 
 - Paravojska Krajine (TO Krajine) priključuje se snagama JNA koja je preuzela zapovjedništvo. Na taj način sve „oružane snage Krajine čine dio zapovjednog sistema Oružanih snaga SFRJ“. Zapovjednik TO je po položaju Milan Babić, dok je Milan Martić postavljen za njegova zamjenika i zapovjednika zaduženog za „jedinice milicije u štabu TO“ .

KARLOVAC
- Pobunjeni Srbi napali Sunju i Komarevo.
- Međustranački sastanak u Karlovcu - nezadovoljni događanjima i radom izvršnih organa vlasti u Karlovcu glede pripremama za ratno stanje. 

MEDULIN
- Avioni bombardirali kamp u Medulinu, te obližnje groblje. 

PAKRAC
- Antiteroristička jedinica MUPa naišla je na području Pakraca na mine što su ih postavili teroristi pri čemu je u eksplozijama ranjeno 22 policajca.

BELI MANASTIR
- Teroristi iz Jagodnjaka napali su selo Petlovac u kojem se je nalazila ispostava Policijske stanice Beli Manastir. Pripadnici JNA i četnici opkolili su tenkovima i oklopnim vozilima policijsku postaju u Belom Manastiru. Policajci su se povukli iz zgrade.

GRUBIŠNO POLJE
- U napadu na Ivanovo Selo poginula je jedna mještanka. Nakon minobacačkog napada uslijedio je pješački napad koji je odbijen.



nedjelja, 18. kolovoza 2013.

Dr. Ivan Šreter


Ivan Šreter (Pakrac, 22.12.1951. - 1991.?), 
bio je hrvatski liječnik, u Jugoslaviji 1980-ih progonjen je zbog uporabe hrvatskoga jezika, a 1991. godine ubijen u Domovinskom ratu.

Dana 30.10.1984. godine dr. Šreter je pregledao kao specijalist liječnik bolnice u Lipiku pacijenta Stevu Majstorovića i pri upisu liječničkoga nalaza u zdravstveni karton u rubriku zanimanje upisao izraz "umirovljeni časnik" umjesto "penzionirani oficir". U Vjesniku u rubrici Pisma čitalaca, objavljeno je pismo oficira JNA koje je sadržavalo pritužbu baš zbog tog čina. Povedena je velika hajka u tadašnjim komunističkim novinama, ondašnji Dežulovići poput Stevana Majstorovića i Gorana Babića sipali su ognjene strjelice na hrvatski jezik i na dr. Šretera kojemu je potom oduzeta i liječnička licenca. Ubijen je četiri godine potom, u 8.mj 1991. 
Majka mu je oslijepila od suza.
Uoči pada Pakraca četnici su 18.08.1991. postavili barikadu na cestu da otmu upravo dr. Šretera jer su ostale automobile propuštali, a barikada je sutradan uklonjena. Zarobljeni Hrvati odvođeni su u selo Bučje, ali je dr. Šreter zatočen nedaleko Bučja u napuštenoj kući u selu Branešci, na k. br. 110. Zna se da je bio psihički i fizički zlostavljan i otada mu se gubi svaki trag. Pretpostavlja se kako je odveden u zloglasni logor Bučje gdje je trpio strašna mučenja. 
 Posljednji put viđen je živ 29.08.1991.godine.
Nakon izbijanja velikosrpske pobune 1991. godine dr. Šreter zalagao se za nenasilje te je pozivao Srbe na mir i prestanak terora koji su počeli provoditi. Istaknuo se po razboritosti, dobroti i kao pobornik rješavanja razmirica mirnim putem. 
Posmrtni ostaci dr. Šretera do danas nisu pronađeni. 








subota, 17. kolovoza 2013.

17.08.1990. - Balvan revolucija

Balvan revolucija je naziv za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA. Naziv je dobila po tome što su je karakterizirale cestovne barikade, napravljene od balvana i velikog stijenja, koje su se pojavile 17. kolovoza 1990. godine u okolici Knina.
Balvan revolucijom nanesena je velika ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke sezone. Također je narušen teritorijani integritet, jer je prekinut tok prometnica, što je pokazivalo da Hrvatska nije bila sposobna svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak tom području. 
Prometne komunikacije južne Hrvatske sa sjevernom Hrvatskom tim su činom prekinute, budući da hrvatskim vozilima nije bio dopušten prolaz, niti brojnim inozemnim turistima, koji su bili sekundarna meta ove pobune. Računalo se da će poremećaj glavnih prometnih veza, prouzročiti rastrojstvo političkog i demokratskog života Republike Hrvatske. Zbog bitnog prometnog položaja koje je imalo područje pobune, hrvatsko gospodarstvo je zbilja imalo štete. Promet je bio otežan i moralo se ići u skuplje i dulje obilaske, a turisti, zastrašeni ovakvim stanjem, prekidali su ljetovanje i ubrzano napuštali Hrvatsku. Neposredni je cilj bila priprema za trajnu okupaciju dijela hrvatskog teritorija, stavljanjem istog pod pobunjenički nadzor odnosno izdvajanjem istog prostora iz ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske.